Zapamti

Dobrodošli na moj blog

28.04.2008.

Dodik: BH RTV je promašena institucija



BH RTV-e je promašena institucija koja pokušava da se odbrani nedodirljivošću. Taj projekat uopće nije ostvario cilj i najbolje bi bilo da se provede stečaj i likvidacija, izjavio je novinarima u Sarajevu predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik.

«Stečaj treba da bude proveden zato što je tamo ustanovljeno niz zloupotreba novca i zato što ta kuća ne može da servisira svoje obaveze. Najbolje bi bilo da se provede stečaj i likvidacija i da se oslobodi ogromnih obaveza koje tamo postoje vezano za finansiranje iz prošlosti i da se onda sjede i dogovori na koji način da se napravi jedan servis», kazao je Dodik.

«BH RTV-e nije objektivan, počinje sa lošim stvarima u RS-u. Ta televizija nije ostvarila svoj cilj, nije prihvaćena od mnogih ljudi u RS-u», kazao je Dodik dodavši kako će i on lično «veoma brzo odlučiti da ne plaća pretplatu BH RTV-u jer ta kuća pokušava da na jedan propagandistički način djeluje na svakoga ko ima drugačije mišljenje».

Predsjednik Vlade RS-a je kazao kako je «krajnje vrijeme da se Hrvatima omogući tv kanal i da to ide na teret pretplate koja se plaća širom BiH».

«Javni i televizijski servis treba da se organizira tako da bude na zadovoljstvo svih, a ne samo na zadovoljstvo jedne odmetnute grupe novinara i urednika», kazao je Dodik.

Ja ne kritikujem medij, ja kritikujem poslovanje tog medija, a poslovanje je katastrofalno i kriminalno, dodao je Dodik.

28.04.2008.

Uvjetna saglasnost Belgije i Holandije za SSP sa Srbijom

Belgija i Holandija su spremne na davanje saglasnosti za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa Srbijom i prije 11. maja pod uvjetom da Beograd nema pravo raspolaganja prednostima SSP-a do okončanja saradnje s Tribunalom u Hagu, potvrđeno je u belgijskom ministarstvu vanjskih poslova u Bruxellesu.

Portparol belgijskog ministarstva vanjskih poslova Mark Mikjelsen izjavio je u subotu da su Belgija i Holandija zauzele zajednički stav o uvjetima za potpisivanje SSP-a sa Srbijom, po kojem Beograd u slučaju potpisivanja tog dokumenta ne bi mogao da koristi pogodnosti iz njega sve dok ne ostvari punu saradnju s Haškim tribunalom.

Bruxelles i Haag su definirali tri principa za eventualno potpisivanje sporazuma.

Prvi princip je, kazao je Mikjelsen Tanjugu, da "puna saradnja Srbije s Haškim tribunalom ostaje polazna osnova".

"Dalje, Belgija i Holandija smatraju da Srbija ne bi mogla koristiti prednosti SSP-a sve dok ne ostvari punu saradnju s Haškim tribunalom", izjavio je belgijski portparol.

Treća tačka je da Bruxelles i Haag "raspravljaju s predsjedništvom Evropske unije i sa ostalim članicama EU o formuliranju pozicije na osnovu ovih principa po pitanju potpisivanja SSP-a" 29. aprila u Luksemburgu.

Na pitanje da li to znači da će Belgija i Holandija pristati na potpisivanje SSP-a u Luksemburgu, Mikjelsen je odgovorio da "ima prostora za napredak na osnovu gore navedenih principa".

Milkensen je istakao da će ministri vanjskih poslova EU već "rano ujutro" u utorak u Luksemburgu, na sastanku Vijeća ministara, početi raspravu o mogućnosti potpisivanja SSP-aa Srbijom.

Takav raspored otvara mogućnost da, u slučaju konsenzusa unutar EU, neko od srpskih zvaničnika u popodnevnim satima potpiše SSP.

25.04.2008.

Lamija Tanovic: Cjelozivotno obrazovanje

Gostujuća kolumna Lamije Tanović: Zašto učiti cijeli život?

Profesorica Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, Lamija Tanović, za naš portal napisala je gostujuću kolumnu, čime se serijal ovih kolumni nastavlja. Cijenjena profesorica i predsjednica Liberalno demokratske stranke BiH osvrnula sa na pitanja važnosti nauke i cjeloživotnog obrazovanja.

Piše: prof. Lamija Tanović

Ubrzani naučno-tehnološki razvoj u svijetu permanentno proizvodi nova znanja. Ta proizvodnja novoga znanja neprestano se ubrzava pa ono zato sve brže zastarijeva. Životni vijek većine stručnih znanja, tokom kojeg su ona korisna organizacijama, iznosi najviše 4 do 5 godina i neprestano se skraćuje.

Dakle, glavni razlog nastanka i primjene koncepcije cjeloživotnog obrazovanja, odnosno učenja, jesu sve brže tehnološke i društvene promjene zbog kojih postojeće znanje, vještine, vrijednosti, stavovi i navike sve brže zastarijevaju. Količina potrebnog znanja postala je tako prevelika da bi se mogla naučiti u toku godina školovanja. Zbog toga je potrebno učiti čitav život, a ne samo u djetinjstvu i mladosti.

Budući da se učiti mora čitav život, ali se čitav život ne može ići u školu, obrazovanje i odgoj se u odrasloj dobi neće odvijati u školi, već u neškolskim organizacijama, odnosno tamo gdje odrasla osoba radi i živi.

Do sedamdesetih godina prošlog vijeka nedostatak znanja tj. kriza obrazovanja nastojala se riješiti produžavanjem i intenzifikacijom školovanja. Neuspjesi i na tome utemeljena reforma te enorman porast troškova za školovanje, doveli su u međunarodnim organizacijama koje se bave obrazovanjem (UNESCO, OECD, ILO, Evropska komisija) do formulisanja koncepta "cjeloživotnog obrazovanja".

Šta radi Evropa?

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj OECD je 1996. godine, u nastojanju da ubrza razvoj društva koje uči, predložila integrativnu strategiju koja se temelji na cjeloživotnom učenju. Tu istu 1996. godinu Evropski je parlament proglasio Evropskom godinom cjeloživotnog učenja. Tim povodom, Evropska komisija je objavila Bijelu knjigu o obrazovanju - Prema društvu koje uči. U njoj su izloženi osnovni postulati i načela cjeloživotnog učenja, kao učenja kojim se trajno obnavljaju sposobnosti potrebne čovjeku za ravnopravno sudjelovanje u kompetitivnom društvu.

Danas, nakon deset godina implementacije ovog koncepta smatra se da će zemlje i organizacije koje ne usvoje koncept cjeloživotnog obrazovanja, biti razvojno marginalizirane. Činjenica je da se već oko 50% obrazovanja odvija izvan škole, a oko 75% učenja čak izvan obrazovanja.

Cjeloživotno učenje je jedan od najvažnijih uslova postavljenih pred sve Zemlje članice Bolonjskog procesa. Prihvatajući obavezu reformiranja visokoškolskog obrazovanja, univerzitetske ustanove su također preuzele odgovornost za postizanje kvalitetnih sistematskih procesa uspostavljanja i razvijanja cjeloživotnog učenja.

Brze i stalne promjene u tehnologiji zahtijevaju neodložno restrukturiranje visokoškolskog obrazovanja kako bi se išlo u korak sa svjetskim trendovima i pružala najsavremenija edukacija o novim tehnikama i metodama. „Svježe” informacije su od krucijalnog značaja za ekonomski razvoj jedne zemlje, naročito u zemljama u razvoju. Cjeloživotno učenje predstavlja instrument za zadovoljavanje ovih potreba.

Šta se dešava u BiH?

Cjeloživotno učenje je posebno važno za nas u BiH. Zašto? Zato što smo mi u BiH vrlo slabo obrazovani, zato što je obrazovanje u BiH „zapuštena oblast“ i u posljednjih 15 godina mu se nije poklanjala odgovarajuća pažnja.

Razlozi za marginaliziranje obrazovanja u našem društvu su mnogobrojni: rat, poslijeratna ekstravagantna državna struktura koja obrazovanje daje u ruke 14 ministarstava, odliv kadrova, neadekvatno finansiranje.

Kroz sve to dobili smo generacije sa vrlo oskudnim znanjem, punim praznina i nespremnim da se uhvate u koštac sa izazovima društva znanja.

Da smo zaista loše obrazovani Evropljani govore mnoge činjenice kao što su najveći procenat nepismenih u Evropi (oko 20%), velika apstinencija od pohađanja čak i obaveznog osnovnog obrazovanja, naročito u ruralnim područjima i naročito ženske djece, mali procenat prelaznika iz osnovne u srednju školu, mali procenat od starosne generacije koja upisuje fakultete (između 13 i 15%, dok je prosjek u EU preko 50%, a u SAD čak 81%).

Kako je moguće popraviti ovu tužnu sliku bh. obrazovanja? Na više načina, a djelimično i cjeloživotnim učenjem. Tako omogućujemo onima koji su nešto propustili da to naknadno nauče, ali ne tako da ih vratimo u standardnu osnovnu školu, nego da ih naknadno u sistemu efikasne obuke prilagođene njihovom dobu, obučimo.

Pored toga, cjeloživotno učenje je izvanredan metod obučavanja za potrebe tržišta rada. Višak i manjak kadrova u raznim oblastima privrede najbolje se reguliše putem dodatnog, intenzivnog obrazovanja koje je dio cjeloživotnog obrazovanja.

Ovdje je od presudnog značaja uloga civilnog društva, uloga nevladinog sektora. Međutim, civilno društvo bez podrške države nije efikasno pa se zato i ovdje, kao uostalom i u mnogim drugim sektorima funkcionisanja društva, nameće potreba za dobro organizovanom, snažnom i efikasnom državom što Bosna i Hercegovina, nakon Dejtona, uopće nije.

20.04.2008.

Zakon o oduzimanju nelegalno stecene imovine!!

14.04.2008.

Treci entitet vodi pripajanju Hrvatskoj!!!!

INTERVJU
Richard Holbrooke: Želio bih da i BiH ide putem Hrvatske
Autor ZORAN KREŠIĆ
Richard Holbrooke
Richard Holbrooke
Foto: Zvonimir Ćorić
 
 
Otac Daytonskog mirovnoga sporazuma, iskusni američki diplomat Richard Holbrooke, na proputovanju kroz BiH bit će jedna od glavnih zvijezda u dokumentarnom filmu koji govori o strašnome zločinu u Srebrenici. Dokumentarac snima poznata reporterka CNN-a Christian Amanpour. Holbrooke smatra kako BiH ne treba skinuti “luđačku košulju”, kako je Mirovni sporazum nazvao bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, nego ga upravo nadošiti. Hrvatsku doživljava snažnim liderom koji može pozitivno utjecati na procese u regiji.
HOLBROOKE: Drago mi je što se Hrvatska kreće naprijed, prema NATO-u i Europskoj uniji. Želio bih da se isto događa i u BiH, u kojoj je sada najvažnije provesti policijsku reformu koja sama po sebi i nije toliko važna koliko je otvaranje vrata prema Bruxellesu.

VL: Slične poruke prenijeli su predsjednik Bush i premijer Sanader u Zagrebu. Ima li Hrvatska lidersku poziciju u regiji?
HOLBROOKE: Jako sam sretan što Hrvatska čini napredak, ali ne bi smjela ohrabrivati separatizam u hrvatskim dijelovima BiH. To bi potkopalo cijelu regiju, a i samu Europu.

VL: Kako ocjenjujete poziciju pokojnoga predsjednika Tuđmana u Daytonu?
HOLBROOKE: Hrvatski predsjednik Tuđman je u Daytonu dobio sve što je tražio. To je bio potpun uspjeh predsjednika Tuđmana jer je ostvario ono što je tražio.



VL: A što su dobili Hrvati iz BiH?

HOLBROOKE: Govoriti sada o separatizmu, mijenjanju unutarnjih granica, samo će stvoriti mogućnosti za novi rat. A mi to ne želimo.

VL: Je li onda Dayton najbolja formula za budućnost BiH?
HOLBROOKE: Ne. Postoje mnoge stvari iz Daytona koje su pogrešne. Zato je Dayton povremeno bio popravljan Bonnskim ovlastima visokoga predstavnika i drugim promjenama. I mislim da možete nastaviti poboljšavati Dayton.

VL: Najviše Hrvata u BiH ipak smatra da će, sve dok Srbi imaju pravo na svoj entitet, i oni tražiti isto. Zar nije ispravno na taj način to tražiti?
HOLBROOKE: To je pitanje riješeno još 1994. godine, prije nego što smo imali Dayton. Zašto se sada to pitanje ponovno otvara?

VL: Zato što jedna strana u BiH to ima, ali i činjenice da je Zagreb odlučivao umjesto predstavnika Hrvata iz BiH.
HOLBROOKE: I oni su se složili oko toga u Daytonu. Prije nego što smo dobili Daytonski sporazum, napravljen je Washingtonski sporazum. A taj su sporazum potpisali i Hrvati. Mi, međutim, raspravljamo o stvarima koje su bile prije 12 ili 14 godina. No, ako ljudi ponovno žele raspravljati o trećem entitetu, to je njihova stvar. To je jednostavno demokracija i ljudi mogu raditi što žele. Stvaranje trećeg entiteta vodilo bi, nemojmo si lagati, pripajanju Hrvatskoj.



VL: Ali kakva je razlika s Republikom Srpskom i, kako tvrdite, željama da se priključe Srbiji?
HOLBROOKE: To je različito pitanje. Razlika je u Daytonskom sporazumu i u tomu što su se svi složili. Ako mislite kako vaša pozicija nije dobra, možete tako smatrati i možda ste u pravu, ali sporazum je sporazum. Morate se pridržavati sporazuma.

VL: Nisam pritom mislio na jednostrana rješenja!
HOLBROOKE: Jednostrana rješenja nisu rješenja. Svi živite na ovome području i potreban vam je kompromis. Jednostrane odluke Hrvata mogle bi dovesti do raspada zemlje. S druge strane, prava Hrvata moraju se poštovati.

VL: Ali to jednostavno danas nije slučaj u BiH. Hrvata nema u institucijama Republike Srpske, u Federaciji, pak, bošnjačka većina redovito nadglasava Hrvate o važnim pitanjima. Je li to rješenje?
HOLBROOKE: Mislim da Hrvatima treba odgovarajuće zastupanje. Susreo sam se i s predsjednikom Komšićem. Imali smo jako dobar razgovor i on, a u pitanju je jedna od najpopularnijih osoba u zemlji, jako podupire te institucije. Bilo kako, svaki pokušaj Hrvata za trećim entitetom raskomadat će ovu zemlju na dijelove.
10.04.2008.

Dosije RAK: Karadžićev saradnik ruši Regulatornu agenciju za komunikacije?


U septembru prošle godine Vijeće ministara BiH odbilo je da potvrdi imenovanje novog-starog kandidata za direktora Regulatorne agencije za komunikacije Kemala Huseinovića, a nakon što ga je Vijeće iste te agencije jednoglasno predložilo.

Piše: Asim Bešlija

U septembru prošle godine Vijeće ministara BiH odbilo je da potvrdi imenovanje novog-starog kandidata za direktora Regulatorne agencije za komunikacije Kemala Huseinovića, a nakon što ga je Vijeće iste te agencije jednoglasno predložilo. Na septembarskoj sjednici Vijeća ministara protiv Huseinovića glasala je većina ministara bez obzira na entitet ili stranku, i kako se sada ispostavlja, napravila veliku grešku. Naime, kako propisuje Zakon o komunikacijama BiH, uloga Vijeća ministara u cijelom procesu imenovanja je formalna a glavnu ulogu ima Vijeće RAK-a kao nezavisno tijelo koje samo po sebi čuva i nezavisnost same agencije. Dakle, bira kandidata prema njegovim ponajprije stručnim referencama a ne nacionalnosti, političkoj ili stranačkoj pripadnosti, ili vjerskim osjećanjima. Vijeće ministara, uprkos tome, odlučilo se prekršiti zakon i odbiti potvrđivanje ovog kandidata zbog toga, kako je to obrazložio ministar finansija Dragan Vrankić, 'što Vijeće RAK-a nije dostavilo sve biografije kandidata kako bi se provjerile njihove reference', što u svakom slučaju nije posao državnih ministara. Ovim je državna vlada otvorila krizu sa RAK-om koja traje već punih sedam mjeseci i njen kraj se ne nazire.

Dogovor šestorke

No, zašto je Vijeće ministara odlučilo da ovako reaguje, pitanje je za koje odgovor leži u jednom od mnogih stranačkih pregovora, tačnije posljednjem održanom u Banjaluci, kada su lideri šest vodećih političkih stranaka dogovorili da se Hrvatima ustupi mjesto direktora RAK-a. Ovim bi se RAK konačno stavio pod kontrolu a time i nepodobni mediji, a s druge strane Hrvatima odnosno hrvatskim strankama ispunila dugogodišnja težnja za osnivanjem kanala na hrvatskom jeziku u BiH. Navode o raspodjeli fotelje direktora RAK-a otvoreno su potvrdili premijer RS-a Milorad Dodik te predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. Međutim, od njihove priče još uvijek nema ništa. Vijeće ministara tražilo je od Vijeća RAK-a da raspiše novi konkurs, što prema zakonu nema pravo, i da provede novu proceduru, iako je i sadašnja provedena prema svim zakonskim odredbama koje Zakon o komunikacijama propisuje.
Šta više, stranački lideri išli su logikom da će se raspisati javni konkurs, kako zakon i propisuje, ali će se na konkursu odabrati stručan ali kandidat hrvatske nacionalnosti!?! Dakle, prilikom samog konkursa jedna od najbitnijih stvari bila bi nacionalnost kao vid pozitivne diskriminacije a sve u skladu stranačkim dogovorom o raspodjeli direktorskih fotelja.

Ko ruši RAK?

No, nakon što je vladajuća šestorka sama sebi dala autogol jer je Zakon o komunikacijama jasan i ne dopušta političko miješanje i osigurava nezavisnost RAK-a, kakvu imaju slične agencije širom Evrope, svojevrsno rušenje institucije pokrenuto je iznutra. Pobunila su se dvojica članova Vijeća RAK-a, Slobodan Bošković i Branislav Božić, uputivši pismo parlamentarnoj Skupštini BiH da nisu zadovoljni ponajprije radom predsjedavajućeg Vijeća Nevenom Tomićem, u kojem još traže poteze parlamenta vezano za situaciju u samoj agenciji. Oba doma parlamenta odnosno njihovi srpski članovi u ime kolegija oba doma šalju pismo RAK-u i traže poštivanje zakona i raspisivanje novog konkursa, jer osim neke vrste preporuke ništa drugo nisu mogli uraditi zbog mogućeg političkog utjecaja. Vijeće RAK-a i dalje odbija raspisati novi konkurs jer za to nema potrebe a onda dolazi sjednica Vijeća RAK-a u martu ove godine, kada Bošković i Božić, u nedostatku valjanih argumenata, počinju igrati na nacionalnu kartu iako su u Vijeću uposleni kao stručnjaci.

Božić i Bošković žele pozicije

Prema izvorima bliskim RAK-u, Slobodan Bošković otvoreno je zatražio da bude imenovan predsjedavajućim Vijeća agencije, što je jedna od pozadina njegovog navodnog nezadovoljstva.


Slobodan Bošković

Bošković, inženjer iz Banjaluke, sve do posljednjih nekoliko mjeseci nije imao primjedbi na rad agencije a onda su se one počele pojavljivati u banjalučkim novinama. Bošković je optužio Vijeće da je preglasavanjem kažnjavalo izrazito srpske medije, da godišnji izvještaji agencije nisu regularni te da predsjedavajući Tomić ne radi profesionalno svoj posao nego više zbog svoje koristi. No, kako se ispostavlja posljednjih dana, Bošković je od početka bio neiskren. Njegova biografija od ranih 90-tih naovamo puna je crnih mrlja. Banjalučani razasuti po svijetu otkrili su da je Slobodan Bošković bio jedan od bliskih saradnika Radovana Karadžića u agitaciji, mobilizaciji i slanju Srba iz Banjalučke regije na ratišta u BiH i Hrvatskoj na samom početku rata. O tome svjedoči presretnuti telefonski razgovor u kojem Karadžić moli Boškovića da ide i drži govore kako bi pokrenuo ljude na akciju i posebno odlazak na hrvatsko ratište. Razgovor možete poslušati u cijelosti ovdje i pročitati njegov transkript ovdje. Osim ovoga, navode Banjalučani u svojim blogovima na adresi slikeinovosti.blogspot.com, Bošković je bio jedan od organizatora protjerivanja nesrpskog stanovništva iz Banjaluke u vrijeme kada se mislilo da rata uopće neće biti.


Branislav Božić

Iskren nije bio ni Branislav Božić iz Mostara jer je prema navodima naših izvora, tražio da se njegovom bliskom rođaku, vlasniku Radija Dobre Vibracije, dodijeli frekvencija koja je na tenderu dodijeljena Radiju Islamske zajednice. Osim ovoga, Božić je pretendent na poziciju generalnog direktora RAK-a koju kao vršilac dužnosti trenutno obavlja Kemal Huseinović, vjerovatno računajući na već postignuti dogovor stranaka da ova pozicija svakako pripada Hrvatu. Također, kada je izabran za člana Vijeća RAK-a, Božić je sakrio činjenicu da već radi za jednu državnu kompaniju tačnije Elektroprivredu HZHB, gdje obavlja dužnost rukovodioca Službe za komunikacije, informatiku i daljinsko upravljanje. Otkrili su ovo uposlenici elektropivrede u anonimnom pismu upućenom RAK-u, ukazujući da se radi o čistom sukobu interesa. Kopiju pisma pročitajte ovdje.

Šta kaže međunarodna zajednica?

I dok se vladajuće strukture na razne načine trude da uspostave kontrolu nad RAK-om i ukrote i one medije koji su iole slobodni, odvija se i živa međunarodna diplomatska aktivnost. Evropska povjerenica za medije Vivian Reding otvoreno je poručila Nikoli Špiriću da se već započeta procedura izbora direktora RAK-a mora i završiti, uz očuvanje nezavisnosti agencije dok je Pierre Mirel, direktor Odjela za Zapadni Balkan u Generalnom direktoratu za proširenje EU na posljednjem sastanku monitoringa reformskog procesa u Sarajevu ocijenio isto, zahtijevajući poštovanje odluka Vijeća RAK-a.

Putem Misije OSCE-a u BiH, predstavnik za slobodu medija ove organizacije Miklos Harastzi iz Beča je najavio vlastitu istragu, a podršku RAK-u izrazio je i britanski ambasador Matthew Rycroft.

Najviši predstavnici vlasti te stranački lideri sada praktično ne znaju šta da rade jer vještački stvorena kriza, ima samo jedan izlaz – potvrđivanje kandidata kojeg je predložilo Vijeće RAK-a. Ovim činom, koji će se očito morati desiti, Vijeće ministara priznaće vlastitu namjernu grešku, pogotovo zbog činjenice da je jedna od rijetkih još uvijek nezavisnih agencija u BiH nedavno od Evropske komisije dobila pozitivne ocjene za svoj sveukupan rad.

06.04.2008.

Masovne grobnice u Brckom - politicka igra nasih politicara

1

03.04.2008.

Dodik spreman na kompromis oko tri prijedloga reforme policije

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik potvrdio je spremnost za dogovor o reformi policije kojim bi se prihvatio kompromis između tri ponuđena prijedloga o reformi policije u BiH.

Dodik je u izjavi novinarima u Banjoj Luci potvrdio i da će se u ponedjeljak odazvati na razgovore koje je sa liderima šest političkih stranaka zakazao visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak.

"Učestvovat ću u tim razgovorima kako bi se još jednom vidjelo kako se može izaći iz ove situacije", rekao je lider SNSD-a i ponovio stav po kojem smatra da su politički razgovori o reformi policije završeni potpisivanjem Mostarske deklaracije.

On je još dodao da je očigledno da će biti neophodno da se još jednom razgovara o reformi policije i spreman je na dogovor između tri ponuđena zakonska rješenja kako bi se na bazi dogovora većine prihvatilo kompromisno rješenje.

"Parlament BiH je, koliko znam, odlučio da će glasati u neredni četvrtak i do tada bi trebalo da se dogovorimo koju od tri opcije možemo da prihvatimo'', naveo je Dodik.

03.04.2008.

NATO ponudio BiH i Crnoj Gori korak dalje u približavanju

Čelnici NATO-a dogovorili su se u četvrtak na samitu u Bukureštu da se Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori ponudi sljedeća faza u njihovom približavanju Savezu, izjavio je glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer.

Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori ponuđen je mehanizam Intenziviranog dijaloga, koji predstavlja međukorak do ulaska u MAP (Akcijski plan za članstvo).

Uspostavom Intenziviranog dijaloga NATO uvodi razliku između članica Partnerstva za mir (PfP) koje žele i koje ne žele članstvo u Savezu.

"Postignut je dogovor o upućivanju poziva BiH i Crnoj Gori da započnu Intenzivirani dijalog oko vojnih, finansijskih i sigurnosnih pitanja koja su povezana s njihovim aspiracijama", rekao je Scheffer na konferenciji za novinare.
Scheffer je također rekao je NATO "spreman produbiti svoje odnose sa Srbijom", prenijela je Hina.

"Te odluke pokazuju odlučnost NATO-a da pomogne u stvaranju stanja sigurnosti u regiji putem partnerstva", rekao je Scheffer.

02.04.2008.

Rehn Bosancima: "Molim vas", usvojite reformu policije

Evropski povjerenik za proširenje zamolio je u srijedu čelnike bh. stranaka da učine sve kako bi u četvrtak usvojili reformu policije koju Evropljani već godinama zahtijevaju.

"Molim vas, radite sada u ovim satima koji su preostali i učinite da ti zakoni budu usvojeni", izjavio je povjerenik Olli Rehn pred Komisijom za vanjske poslove Evropskog parlamenta, javio je AFP.

"To žele bosanskohercegovački građani, a oni to zaslužuju", dodao je on.

Rasprava o reformi policije je počela u srijedu u donjem domu bh. parlamenta. Očekuje se glasanje u toku večeri.

"Vjerujem da će ovi zakoni biti usvojeni kako bi otvorili put potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om 28. aprila u Luxembourgu", na sljedećoj sjednici ministara vanjskih poslova Unije, dodao je Rehn.

Usvajanje ove reforme je posljednja prepreka potpisivanju tog sporazuma koji je prvi korak prema integraciji u EU.

<< 04/2008 >>
nedponutosricetpetsub
0102030405
06070809101112
13141516171819
20212223242526
27282930


MOJI LINKOVI


BROJAČ POSJETA
73107

Powered by Blogger.ba